Dani dalmatinskog pršuta u Zagrebu, ova delicija nudit će se po promotivnim cijenama

Pršut

U prvom tjednu studenog u zagrebačkim dućanima i pršutoreznicama u vlasništvu proizvođača dalmatinskog pršuta, ova delicija nudit će se po promotivnim cijenama

Od trenutka kada se vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila europskim kontinentom, postao je neizostavnim dijelom dalmatinske tradicije. Mirisao je i mamio iz svake konobe, uz njega se veselilo i tugovalo, s njime se trgovalo i plaćalo, a stoljećima je bio najdragocjenije sredstvo mita i korupcije, pa su se njegovi najbolji primjerci čuvali samo za doktora, suca, odvjetnika ili svećenika.

Što je to toliko zavodljivo u dalmatinskom pršutu da u njemu i danas uživaju najzahtjevniji gurmani? Bez dodanog konzervansa i aditiva, s jedinim dodatkom morskom soli, dimljen blagim izgaranjem u iznimnim prirodnim uvjetima i sušen na buri, osvojit će vas specifičnim mirisom i vrhunskim okusom. Kako je riječ o sve traženijoj gastro ikoni govori i podatak da je njegova proizvodnja u posljednjih deset godina trostruko narasla. Od ukupno 300 tisuća komada pršuta proizvedenih u Hrvatskoj 90 posto otpada na dalmatinski.

Jubilarna deseta obljetnica Udruge Dalmatinski pršut

Njegovi proizvođači iz sve četiri dalmatinske županije udruženi su u Udrugu Dalmatinski pršut koja je ove godine proslavila deset godina postojanja. Kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin jubilarni deseti rođendan, u veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla na EU razini.

Ova prestižna oznaka bila je jedna od tema današnje konferencije za medije, održane u caffe baru Concordia u Zagrebu, kojom je Udruga Dalmatinski pršut nakon Splita obilježila rođendan i u Zagrebu.

Tajne i trikovi

Vlado Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli, prezentirao je rezanje dalmatinskog pršuta. „Što je „feta“ tanja to bolje. Feta ne bi smjela biti deblja od milimetra i pol. Zbog toga vrhunski majstori koriste dug i oštar nož i kvalitetan stalak. Za razliku od Španjolske ili Italije u kojoj se pršut reže tako da mu je duljina jednaka širini, u Dalmaciji „feta“ treba biti što dulja“, kazao je Vlado istaknuvši kako se dalmatinski pršut reže neposredno prije serviranja, nikako ne satima prije. „Računajte da je po osobi potrebno narezati otprilike maksimalno stotinu grama pršuta. Ako koristite dalmatinski pršut iz vakuum pakiranja, dobro bi bilo vrećicu otvoriti i ostaviti petnaestak minuta, jer se tada „fete“ lakše razdvajaju.“

Dr. sc. Helga Medić, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, objasnila je zašto bismo dalmatinski pršut trebali uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Ističe kako se dalmatinski pršut preporuča kao sastavni dio zdrave i uravnotežene prehrane i može se konzumirati tri puta tjedno u razumnim količinama. To je namirnica visoke nutritivne vrijednosti, na prvom mjestu zbog proteina kojih u pršutu ima oko 30 posto, a uz to sadrži odličan omjer esencijalnih aminokiselina, izvrstan je izvor vitamina B skupine, minerala, cinka i selena.

Domagoj Jakopović Ribafish, gastro bloger, priznao je zašto toliko voli dalmatinski pršut:

„Kako vučem korijene iz Dalmacije nikad ne zaboravljam tipičan tamošnji prizor: stalak s pršutom koji mi je kad sam malo narastao bilo dozvoljeno rezati. Nema bolje stvari od skupljanja mrvica koje su ostale nakon rezanja, potom ih pojesti i osjetiti more“.

Dani Dalmatinskog pršuta u Zagrebu

Za svoj deseti rođendan Udruga Dalmatinski pršut pripremila je posebno iznenađenje Zagrepčanima. U prvom tjednu studenog na Danima dalmatinskog pršuta u Zagrebu, svi koji u glavnom gradu posjete dućane i pršutoreznice u vlasništvu proizvođača dalmatinskog pršuta – Pivac, Voštane, Smjeli, Mataš i Bel-Cro trade, ovu vrhunsku deliciju dobit će po promotivnoj cijeni.

Related

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*